ŠTA JE TO IMUNITET?

Imunitet predstavlja prirodnu sposobnost organizma da se odbrani od infekcija, bakterija i svih patogenih uzročnika bolesti.
Podjela se vrši na urođeni i stečeni imunitet.

Urođeni imunitet ima svaka osoba od rođenja. On se sastoji od fizičke i hemijske barijere, sustava komplementa i fagocita. Predstavlja prvu liniju odbrane pri kontaktu sa patogenima, mikroorganizmima i njegovim produktima, te započinje i upravlja aktivacijom i razvijanjem stečenog imunološkog odgovora. Međutim, faktori urođenog imuniteta prepoznaju samo određeni broj antigena na patogenima. On nema sposobnost ˝pamćenja˝, ne sjeća se specifičnih stranih antigena pa tako i ne pruža trajnu zaštitu od budućih infekcija.
Da bi obranio tijelo od patogena, imunološki sistem mora biti u stanju razlikovati šta pripada tijelu a šta ne. U slučaju da ne funkcioniše na ispravan način i prepozna dio tijela kao strano, može napasti vlastita tkiva i tako prouzrokovati autoimuni poremećaj poput sistemskog eritematoznog lupusa ili reumatoidnog artritisa.

Antigeni su svaka tvar koju imunološki sistem može prepoznati i koja na taj način može stimulirati imunološki odgovor. Antigeni se mogu sadržavati unutar ili na bakterijama, virusima, drugim mikroorganizmima, parazitima ili stanicama raka, a također mogu postojati sami – na primjer, kao molekula hrane ili pelud.

Stečeni imunitet je specifičan odgovor na pojedini antigen ili skupinu blisko povezanih antigena. U slučaju kada tijelo dođe u kontakt sa patogenom i prepozna antigen tada počinje proces ˝učenja˝. Imunološki sistem razvija najbolji način kojim napada antigen i stvara pamćenje za njega. Na taj način se razvija trajna zaštita od buduće infekcije. Njegova glavna obilježja su učenje, prilagodba i pamćenje.
Bijele krvne stanice odgovorne za stečeni imunitet su: limfociti (T stanice i B stanice), a ostali sudionici stečenog imuniteta su dendritičke stanice, citokini i sustav komplementa.

Stečeni imunitet se dijeli na aktivni i pasivni, a oba mogu biti prirodni ili vještački.

Aktivni imunitet
Ovaj imunitet se razvija kada neki antigen napadne organizam i to pokrene imunološki odgovor u kojem učestvuju ćelije, prvenstveno B-limfociti. Ove ćelije sintetiziraju proteine iz klase imunoglobulina, a koje zovemo antitijela. Antitijela imaju sposobnost da se specifično vežu za antigen i neutrališu ga.
Ovaj imunitet se može steći prirodnim oboljevanjem ili cijepljenjem/vakcinacijom. Vakcinacijom se stvara imunitet sličan onom nakon prirodnog oboljevanja, ali bez izlaganja bolesti i njenim komplikacijama.

Prirodni aktivni imunitet
Prirodni aktivni imunitet je onaj koji se stiče kada se razbolimo. Povišena temperatura, groznica i slični simptomi znak su da se naše tijelo bori sa uzročnikom. Međutim, ponekad je temperatura previsoka i za sam organizam, pa moramo pomagati tijelu da se bori.

Vještački aktivni imunitet
Vještački aktivni imunitet stičemo vakcinacijom oslabljenim uzročnikom bolesti. Uglavnom su to vakcine protiv virusnih oboljenja. One se dobivaju uzgajanjem određenih virusnih sojeva na odgovarajućoj podlozi, a zatim se različitim metodama oslabljuju i umrtvljuju. Naš organizam jednako reaguje na ove oslabljene uzročnike, jer naše stanice imunološkog odgovora prepoznaju oblik antigena. To pobuđuje niz signalnih puteva u našem organizmu koji dovode do toga da B-limfociti sintetiziraju odgovarajuće antitijelo koje neutrališe uzročnika.
Međutim, ovim načinom sticanja imuniteta se izbjegava burna reakcija – našem organizmu je mnogo lakše da se izbori sa oslabljenim uzročnikom nego sa živim i vrlo aktivnim uzročnikom.

Pasivni imunitet
Pasivni imunitet je zaštita stečena prijenosom antitijela od imune osobe. Tu ne dolazi do reakcije na uzročnike, već se u organizam inkorporiraju gotova antitijela te na taj način neko vrijeme pružaju zaštitu organizmu od bolesti. Ova zaštita je vremenski ograničena, uglavnom na nekoliko sedmica ili mjeseci. Jedan od primjera je prijenos antitijela s majke na dijete kroz placentu. Međutim, imunoglobulini su proteini i nakon nekog vremena ih naš organizam razgradi. Ako nema B-limfocita koji su sposobni u svakom datom trenutku sami stvoriti potrebna antitijela, imunitet je kratkoročan.

Prirodni pasivni imunitet
Prirodni pasivni imunitet je imunitet koji se prenosi sa majke na dijete preko posteljice u toku same trudnoće ili preko mlijeka u procesu dojenja. Upravo je zbog toga iznimno važno da majke, ako mogu, doje djecu. Kolostrum, prvo mlijeko koje stvaraju mliječne žlijezde, sadrži visoku koncentraciju imunoglobulina koje označavamo kao IgA i koji bebu neko vrijeme štite. Ovaj imunitet nije dugoročan jer slabi nakon godinu dana ili čak prije pa dijete tada treba primiti neke vakcine, poput MPR vakcine, kako bi ostalo zaštićeno.

Vještački pasivni imunitet
Vještački pasivni imunitet se stiče vakcinacijom, ali to su vakcine potpuno drugačijeg mehanizma od vakcina koje sadrže uzročnika. Ovdje ne dolazi do imunog odgovora organizma jer se organizmu daju već gotova antitijela ili antitoksini. Na primjer, nakon ujeda bijesnog psa daje se vakcina s antitijelima, jer se mora brzo reagovati obzirom da nema dovoljno vremena da tijelo stvori antitijela za koje je obično potrebno oko dvije sedmice.

Da bi se organizam zaštitio i sačuvalo zdravlje potrebno je stvoriti otporan i snažan imunitet. Sezona je prehlada i gripa, način života je ubrzan. Uz nepravilnu i neredovitu prehranu, smanjeno kretanje i manjak sna dolazi do narušavanja imuniteta a samim tim povećane su sklonosti raznim infekcijama i bolestima. Zbog toga je savršeno vrijeme za zaštitu i jačanje imuniteta. U tome je najbolji saveznik  Marnys Propolvit Defens.

Svaka bočica sadrži kombinaciju Matične mliječi, Propolisa, Kolostruma, Reishi, Shiitake i Vitamina B6.
Ovi sastojci će Vam pružiti energiju i osnažiti imunitet.
Matična mliječ je pčelinji produkt koju one luče i koriste za ishranu matice. U ljudskoj upotrebi se koristi za jačanje imuniteta i krvne slike jer sadrži brojne vitamine, minerale, enzime, aminokiseline.
Prečišćeni propolis je smola koju prave pčele kako bi zaštitile svoje košnice od bolesti tako što zapečate zidove i ćelije. Sadrži mnogo flavonoida, poput galangina koji je najefikasniji aktivni sastojak i djeluje antioksidativno.
Kolostrum je poznat kao prvo mlijeko koju novorođenče dobiva od majke. Sadrži sve životno važne supstance (aminokiseline, minerale, vitamine, imunoglobuline, faktore rasta itd.) u visokoj, ali optimalno usklađenoj koncentraciji. Jedinstven je po tome što sadrži tvari koje podižu imunitet, popravljaju i obnavljaju oštećena tkiva, optimiziraju stanično razmnožavanje, jačaju sluznicu sprječavajući prodor mikroorganizama, potiču iskorištavanje masti za energiju te pomažu u regulaciji serotonina i dopamina koji nam omogućavaju bolju koncentraciju i dobro raspoloženje, reguliraju razinu glukoze u krvi i utječu na mnoge druge funkcije.
Reishi i Shiitake gljive odlikuju se visokim sadržajem β-glukana.
Reishi, poznata i kao Ganoderma lucidum, povezuje se sa optimalnim funkcioniranjem kardiovaskularnog sistema kao i potpora cjelokupnom imunitetu.
Shiitake je gljiva koja sadrži aminokiseline, proteine i vitamin D. Pomaže u izgradnji kostiju, regulira krvni pritisak, usporava proces starenja, štiti imunološki sistem te smanjuje napetost i stres.
Vitamin B6 je uključen u normalno funkcionisanje nervnog i imunološkog sistema, u sintezi hemoglobina kao i kontroli razine razine homocisteina u krvi.