Zašto je bitno izlagati se suncu? U našoj koži pod utjecajem sunca od holesterola nastaje vitamin D (holekalciferol), a kasnije u jetri i bubrezima nastaje aktivni oblik vitamina D (kalcitriol).
Ono što trebate znati jeste da sunce i boravak na otvorenom,pored nastanka vitamina D potiču i nastanak hormona melatonina koji regulira ritam sna i pozitivno djeluje na opšte raspoloženje te jača imunološki sistem.
Ljudi sa nedostatkom vitamina D u organizmu često se žale na opštu slabost i bolove u mišićima, pojačano znojenje,loše raspoloženje što su i najčešći simptomi nedostatka ovog vitamina, a prije otkrića vitamina D mnoga djeca su bolovala od rahitisa.
Manjak vitamina D povezan je s malignim oboljenima, povišenim arterijskom pritiskom, šećernim bolestima, bolestima srca, autoimunim bolestima, , osteoporozom, Parkinsonovom bolešću, hroničnim umorom i rahitisom kod djece, posebno one mlađe od tri godine i novorođenčadi jer status njihovog vitamina D ovisi o statusu vitamin D u organizmu majke. Također nedostatak vitamina D u zimskom periodu kada je manje sunca je povezan i sa učestalom pojavom bolesti koje se inače javljaju u zimskom periodu poput prehlade.
Simptomi manjka vitamina D često nisu vidljivi, na sreću, postoji jednostavan test krvi, 25-OH-D (25 hydroxy vitamin D test), kojim se može provjeriti razina D vitamina. Tim testom se također može ustanoviti tačna količina D vitamina koja je potrebna svakom pojedincu.
Vitamin D jača imunološki sistem, te igra važnu ulogu u borbi protiv infekcija.
Vitamin D pripada skupini vitamina topivih u mastima, prirodno je prisutan u vrlo malom broju namirnica te ga je potrebno dodatno unositi.
Čaša mlijeka na primjer ima 100 jedinica vitamina D. Namirnice koje sadrže nešto veću količinu vitamina D su riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt i sir ali je istraženo da je skoro nemoguće dobiti dovoljne količine vitamina D iz prehrane.
Starije osobe, osobe koje se slabije izlažu suncu ili nose zaštitnu odjeću, trudnice i dojilje, osobe koje pate od bolesti bubrega i jetre trebaju veću količinu vitamina D.
Ljudi sa tamnom kožom trebaju 20-30 puta više da se izlažu suncu da bi dobili istu količinu vitamina D u organizmu kao ljudi bijele kože.
Aktivni oblik vitamina D održava odgovarajuću količinu kalcija i fosfata u serumu, omogućava normalnu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi, pored toga vitamin D ima i druge uloge u organizmu kao što su modulacija rasta stanica, imunoloških i neuromišićnih funkcija, smanjuje upalne procese i usporava procese starenja.
Preventivno se uzima za sprječavanje nastanka osteoporoze, malignih oboljenja, pojavu visokog prtiska te poremećaja ponašanja i depresije.
Zašto je vitamin D bitan kod sportista?
Bez vitamina D, kosti ne dobivaju dovoljno kalcija te dolazi do slabljenja strukture kostiju i sve su veće šanse da dođe do fraktura kostiju. Ovo se najviše odnosi na rekreativce i atletičare gdje kosti ne mogu izdržati sve napore usljed nedostatka vitamina D.
Nije moguće “predozirati” se sa vitaminom D. Tijelo samo regulira proces stvaranja ovog vitamina iz sunčevih zraka, uzimajući toliko, koliko je potrebno.